Preduzimaju se veliki planovi kako ne bi bio održan referendum u Crnoj Gori po pitanju ulaska u NATO, jer je jasno da proatlantske snage nijesu sigurne da bi crnogorski narod, ako mu se pruži mogućnost da slobodno izrazi svoje mišljenje, požurio raširenih ruku prema onima koji su ih ne tako davno bombardovali, kazao je zamjenik ruskog ministra inostranih poslova Aleksej Meškov. Kako prenosi „Sputnjik”, Aleskej Meškov je to rekao nakon odluke NATO-a da pokrene pregovore o pristupanju.
Kako prenose mediji, Meškov je skrenuo pažnju na veoma čudan fenomen sa kojim se u poslednje vrijeme sudara Rusija.
– Naši zapadni partneri koji su oduvijek isticali važnost demokratije i razvoj demokratskih principa, sada se iz petnih žila bore protiv demokratskog saopštavanja narodne volje – mislim na referendum – rekao je Meškov.
On je naglasio da je postojala histerija protiv referenduma na Krimu, a danas se preduzimaju veliki planovi da se ne dozvoli referendum u Crnoj Gori po pitanju ulaska u NATO.
Zato što je jasno da proatlantske snage nijesu sigurne da bi crnogorski narod, ako mu se pruži mogućnost da slobodno izrazi svoje mišljenje, požurio raširenih ruku prema onima koji su ih ne tako davno bombardovali – istakao je Meškov.
On je skrenuo pažnju na očigledan pritisak koji se vrši u Holandiji oko pitanja referenduma o asocijaciji Evropske unije i Ukrajine.
– Ako obratite pažnju, svo vrijeme je prisutan medijski spin o „ruci Moskve”. Tako „ruka Moskve” organizuje demokratski proces u Crnoj Gori, „ruka Moskve” navodno priprema referendum u Holandiji i drugo – rekao je Meškov.
Prema pisanju „Sputnjika” NATO je bombardovao dio zapadnog Balkana prije 16 godina, kada su Crna Gora i Srbija bile dio Jugoslavije. U posthladnoratovskom periodu, NATO je broj članova povećao za 75 odsto – sa 16 na 28 članova. Od 12 novih članova svi su iz istočne Evrope, bilo da su članice bivšeg Varšavskog pakta, uključujući i tri bivše sovjetske republike, odnosno bivše jugoslovenske savezne republike.
Zamjenik ministra inostranih poslova Ruske Federacije Aleksej Meškov saopštio je polovinom decembra prošle godine na sastancima sa crnogorskim zvaničnicima da se ta zemlja protivi članstvu Crne Gore u NATO, te da bi odluku o tome trebalo donijeti na demokratskom referendumu.
Predsjednik ruskog Odbora za odbranu i bezbjednost Viktor Ozerov kazao je krajem prošle godine da će Rusija obustaviti zajedničke projekte sa Crnom Gorom ako uđe u NATO. On je tada rekao da projekti, koji će biti obustavljeni, uključuju one na vojnom planu.
Crna Gora je početkom decembra prošle godine pozvana da se pridruži NATO-u i postane 29. član Alijanse, nakon što su se šefovi diplomatija zemalja članica usaglasili o pozivu.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg tada je izjavio da politika otvorenih vrata Alijanse ima za cilj širenje stabilnosti, bezbjednosti i demokratskih vrijednosti.
M.V.
MVPEI:
Odlučićemo samostalno
Odgovarajući na pitanje „Dana” vezano za poruke Alekseja Meškova, iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore kazali su da su stavovi Vlade poznati.
– Stavovi Vlade u odnosu na ovu temu, utemeljeni na Ustavu Crne Gore, poznati su i više puta saopšteni domaćoj javnosti, međunarodnim partnerima uključujući i Rusiju. Crna Gora kao suverena država je sposobna da o svim pitanjima u okviru svojih institucija odlučuje samostalno u skladu sa njihovim nadležnostima, pa i o proceduri ratifikacije Sjevernoatlantskog sporazuma, bez miješanja treće strane – naveli su iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore.
)){kind=small}
